петак, 13. фебруар 2015.

Istoriski Isus






Istoriski Isus nije isto što je Isus hrišćanske vere. Za hrićane širom sveta Isus je božanstvo, Hristos-što je grčka reč koja znači Izabranik-Mesija. On je objekat njihove vere i obožavanja. Mnoge stvari vezane za Hrista vere ne mogu se dokazati, ali isto tako ne mogu se ni opovrgnuti istoriskom metodom, i zato su one predmet teologije i vere a ne Istoriske nauke. (Istorija se ne bavi Hristovim vaskrsenjem jer nepostoji istoriska medota kojom bi se moglo dokazati ili opovrgnuti vaskrsenje. Vaskrsenje je jednostavno predmet teologije a ne nauke.)
Istoriski Isus je nešto sasvim drugo. Istorija polazi od predpostavke da traga za ljudskim bićem  koje je živelo, delovalo, hodalo i pričalo u Galileji i Judeji u prvoj polovini prvog veka nove ere. Ako hoćemo da uprostimo stvari, istorisko je ono što se ustvari moglo desiti uzimajući mesto i vreme u kome se dešavalo. Istoričar je kao detektiv, koji skuplja dokaze i delove slagalice,  pokušavajući  da dođe do onogo šta se stvarno desilo. Naravno, šta se zapravo desilo teško je otkriti, izvori su oskudni, a distanca od dve hiljade godina još više otežava u rasvetljavanju događaja. Šta se stvarno desilo, problematičan je koncept i zvuči mnogo jednostavnije nego što stvarno jeste. Prošlost je zaukev izgubljena za nas, a mašina za putovanje u prošlost nije izmišljenja.
Posao istoričara je da rekonstruišu određeni događaj iz prošlosti na osnovu dokaza koje je kao detektiv sakupio. Ali kako će ga istorićar rekonstuisati zavisi u velikoj meri kakav pogled na svet ima. Istoričari nemaju luksus kao u drugim egzaktnim naukama da experimentima dokazuju ili opovrgavaju naučne teorije.
Sa humanizmom i renesansom rodila se kritička istoriska medota pod čiju lupu je ubrzo došao na red i sam objekat Hrišćanske vere Isus. Međutim, ono što je do nas došlo o Isusu nažalost jesu samo teološka dela i kao takva nisu pouzdan istoriski izvor na koji se možemo osloniti. Postoje istoriske informacije koje možemo naći u Jevanđeljima, ali Jevanđelja sama po sebi nisu istorije, pre ih možemo nazvati propovedima u narativnoj formi. Istoričari pokušavaju da spoje znanja koja imaju o periodu u kome je živeo Isus, svedočanstva i jevanđelja i da na osnovu toga što imamo pokušamo da rekonstuišemo Isusov život.
Gde se on rodio? Kakvom socijalnom miljeu je pripadao? Koji jezik je govorio i kakvo je njegovo učenje bilo?

Нема коментара:

Постави коментар